Nga kamátikó xota̱ xi chji̱a̱ni ngayeje na̱xi̱ńdaá nangi Amerika̱, tsi̱ꞌe̱ nga kꞌuiyá ngindiee̱, tsi̱ꞌe̱ nga sa̱tíjeé, ko̱jo tsi̱ꞌe̱ nga si̱ꞌanchaja kjo̱a̱a̱ nga ndajín mataꞌin ínchjiín

En ningotsie (mazateco de la presa bajo)


Tíkjá ngo. Kui ni xi ndajín mataꞌin ínchjiín ꞌmií, kuí boá ngayeje ni xi yaꞌanii̱ kjo̱a̱a̱ nga ínchjín, tsi si̱ꞌankꞌien, tsi si̱ꞌanꞌoo̱n yojoo̱, tsi ndajín si̱ꞌanjo̱kjo̱a̱ꞌniú, ko̱jo tsi si̱ꞌanꞌoo̱n kjo̱a̱kjínkoón, tsi nínga tindyion so̱bo̱a̱ ko̱jo tsi nínga síndo kjín ngase xota̱.

Nga ndajín mataꞌin ngo ínchjín, kuí boá ni xi yaꞌanii̱ nga si̱ꞌaꞌoo̱n yojoo̱, nga ndajín si̱ꞌanjo̱kjo̱aꞌniú, ko̱jo nga chꞌokꞌuiín.

a. Tjín ínchjiín xi ndajín mataꞌin ngi̱jii̱n xota̱ xkjín ko̱jo tsi ndajín tsꞌénjo̱ xota̱ xi tikónjo̱. Kui xi ndajín tjitsꞌénjoo̱ tjín níxtjin nga kuí boá ngo xota̱ xi je kisꞌijñajo̱ ko̱jo tsi to̱kó tikónjo̱, kó ndajín tsꞌénjo̱kjo̱a̱ꞌniú, tsꞌenꞌoón, ko̱jo tsi ta̱ ni xi mejénrií tsꞌénjo̱ yojo ndikoón.

b. Ko̱jo tsi ki̱a̱ nangii̱ nínga bo̱a̱ mataꞌin ko̱jo tsi ta̱ꞌya xota̱ní xi ndajín sa̱ꞌínjo̱. Ki̱a̱ yaꞌanii̱ nga ndajín si̱ꞌanjo̱kjo̱a̱ꞌniú, nga si̱ꞌaꞌoo̱n, nga si̱ꞌanchejé sꞌe̱ kje̱ꞌéxá sa̱ꞌín, nga na̱ masien si̱ꞌan kjo̱a̱ꞌniú, nga kꞌuijñáꞌniú kjo̱a̱ꞌniú, ko̱jo tsi tjín xí sa̱ꞌínxtií ngi̱ndie nínga tjitsꞌénxá, ko̱jo tsi na̱xko̱ya̱á, ko̱jo tsi ndo̱bo̱a̱chji̱ni̱e̱ndiki, ko̱jo tsi nínga síndo kjín ngase xota̱ tjíndo.

c. Kjiꞌa nga ndajín mataꞌin ngo xi chjo̱ón, tjín níxtjín nga xota̱ xi botixómaá kónnii̱, ko̱jo tsi jmí ni tsójín nga bo̱a̱ kjimataꞌin.

Tíkjá ján. Kꞌi̱e̱ na̱xi̱ńdá Mejiko̱ ngayeje ínchjiín tjínná kjo̱a̱nda nga tsjatsꞌén ku̱i̱ndyion, kó nga jmíjín xi sa̱ꞌínꞌónná.

Tíkjá nijón. Kjo̱a̱nda xi tjínná kuí bí xi̱ꞌbi̱:

a. Nga xcha̱ndikón xi kótsꞌentindyión.

b. Nga xcha̱ndikón yojóná, kjo̱a̱kjíntakónná, ko̱jo nga kjuienkꞌá kje̱n ta̱jñání.

c. Tjínna kjo̱a̱nda nga xota̱ ndé ka̱má ko̱jo nga ꞌniú ku̱i̱ndyión.

d. Nga jmíjín xi sa̱ꞌínꞌónná.

e. Nga xcha̱ndikónná nga xota̱ ñá, ko̱jo nga xchoón xota̱ ndiꞌáná.

f. Nga kjo̱a̱kitii̱ skónná ñá xikótsꞌen koón xota̱ xi̱ꞌii̱n nga.

g. Nga xota̱ xi ne ndiꞌa masiee̱n tsá sa̱ꞌínsénná, kó ngatꞌichjaá ni xi foaꞌáxín kjo̱a̱nda xi tjínná ñá.

h. Ngatꞌiéná kjo̱a̱nda nga ka̱ma kꞌuítikó xingi̱ tsi̱ꞌe̱ nga ku̱i̱ndyiondà.

i. Ngatꞌiéná kjo̱a̱nda nga kꞌuiéná ni xi sꞌijinná xí chji̱a̱ni kjo̱a̱na̱ngo̱xi̱ná, ko̱jo ni xi ñá sꞌijin so̱bo̱a̱ná.

j. Ngatꞌiéná ngi̱ndie nga ka̱ma ku̱i̱ndyión xá, ko̱jo nga ka̱ma ko̱nangíjin yojoná kjo̱a̱politikaa̱.

Convención Interamericana para Prevenir, Sancionar y Erradicar la Violencia contra la Mujer

español


Artículo 1: La violencia contra la mujer es cualquier acción o conducta, basada en su género, que le cause la muerte, daño o sufrimiento físico, sexual o psicológico, tanto en su vida privada como en el ámbito público.

La violencia contra la mujer incluye la violencia física, sexual y psicológica.

a. Puede ocurrir dentro de la familia o con la pareja que viva. El agresor puede vivir o haber vivido con ella; comprende entre otros la violación maltrato y abuso sexual.

b. También puede suceder en la comunidad y lo puede hacer cualquier persona. Comprende la violación, el abuso sexual, la tortura, la trata de personas, la prostitución forzada, el secuestro y acoso en el lugar de trabajo, escuelas, clínicas o cualquier otro espacio público.

c. La violencia contra la mujer puede ser hecha por el Gobierno o puede tolerar cuando esto sucede.

Artículo 3: En México todas las mujeres tenemos derecho a una vida libre de violencia.

Artículo 4: Los derechos que tenemos son:

a. Que se respete nuestra vida.

b. Se respete nuestra integridad física, psíquica y moral.

c. El derecho a la libertad y a la seguridad personales.

d. A no sufrir tortura.

e. A que se respete nuestra dignidad personal y se proteja a nuestra familia.

f. Que la Ley nos proteja igual que a los hombres.

g. Que los tribunales nos atiendan rápido y que nos amparen contra actos que violen nuestros derechos.

h. Tener derecho a organizarnos.

i. Derecho a tener nuestras creencias religiosas y personales.

j. Tener acceso a ser funcionaria pública y poder participar en los asuntos públicos.




En ningotsie (mazateco de la presa bajo)